DEKLARSAUN HAMUTUK ENTRE ANTI (ALIANSA NASIONÁL TIMOR-LESTE BA TRIBUNÁL INTERNASIONÁL) NO AMNESTY INTERNASIONÁL ATU KOMEMORA LORON 12 NOVEMBRU 2012
“JUSTISA MAK DALAN ÚNIKU HODI HAKOTU IMPUNIDADE IHA TIMOR-LESTE NO INDONÉZIA”
Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) no komunidade internasionál tenke asegura justisa ba krime grave ne’ebé militár Indonázia sira komete durante sira nia okupasaun ilegál iha Timor-Leste (entre 1975-1999) no iha kontestu husi referendum iha tinan 1999, dehan ANTI (Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunál Internasionál) no Amnesty International.
Loron 12 Novembru 2012, povu Timor-Leste hanoin hikas tinan rua nulu resin ida liu ba hafoin masakre Santa Cruz iha 1991, bainhira forsa militár Indonézia nian tiru hasoru ema 3,000 ne’ebé halo prosesaun dame ba iha Cimitériu Santa Cruz iha Dili, no rezulta ema Timor oan barak mak mate. Iha tempu hanesan iha Nova Yorke Konsellu Seguransa Nasoens Unidas sei hasoru malu hodi diskute ONU nia futuru iha Timor Leste. Ohin loron ANTI no Amnesty International repete fila fali ami nia ezijénsia ba governu Timor-Leste no Indonézia no komunidade internasionál, atu iha responsabilidade no asegura justisa, lia-loos no reparasaun ba violasaun direitu umanu ne’ebé komete durante okupasaun Indonézia no iha kontestu referendum iha tinan 1999.
Impunidade sei kontinua preveleze ba autór krime grave ne’ebé komete husi forsa militár Indonézia nian no sira nia auxiliares durante okupasaun iha Timor-Leste no iha 1999. Asaun krime sira ne’e inklui omisídiu, halakon ema ho forsada, violasaun seksuál no krime violénsia seksuál seluk hasoru feto no labarik feto sira, tortura no tratamentu seluk ne’ebé aat. Krime hirak ne’e rekońese nu’udar krime kontra umanidade no viola lei internasionál no padraun internasionál.
To’o ohin loron laiha ema ida ne’ebé tama iha prizaun - tantu iha Indonézia ka Timor-Leste-ba krime sira ne’e. Iha Timor-Leste, ema liu na’in 300 mak hetan akuzasaun ba krime kontra umanidade no violasaun direitu umanu grave ne’ebé dadaun ne’e hases-aan husi prosesu justisa no moris livre iha Indonézia.
Governo Indonézia la koopera ho Systema Justisa iha Timor Leste ne’ebé hetan apoiu husi Nasoens Unidas no halo extradisaun ba ninia sidadaun sira ne’ebé diskonfia komete violasaun direitu umanus hodi julga sira iha Timor Leste. Iha Indonézia, arguidu na’in 18 ne’ebé tuir julgamentu iha ad hoc Tribunál Diretu Umanu iha Jakarta ba krime ne’ebé sira komete iha Timor-Leste durante tinan 1999 hotu-hotu simu absolvizaun husi Tribunál Direitu Umanu ka liuhusi rekursu.
To’o agora la iha prosesu formál atu lori justisa ba sira ne’ebé iha responsibilidade ba krime kontra umanidade no violasaun direitu umanu grave ne’ebé komete entre 1975 no 1998.
Bázeia ba informasaun no faktu hirak ne’ebé deskreve iha leten, ANTI no Amnesty Internasional husu imediatamente:
1. ONU tenke deklara ho klaru katak sei laiha impunidade ba krime kontra umanidade no violasaun direitu umanu grave ne’ebé komete iha tinan 1999 no durante okupasaun Indonézia (1975-1999), no ba oin, tenke asegura katak justisa ba krime grave iha Timor-Leste nafatin iha ajenda Konsellu Seguransa ONU nian bainhira ONU hakotu nia misaun iha Dezembru 2012.
2. ONU tenke foti pasu sira ne’ebé konkretu no efetivu hodi estabelese planu komprehensivu ba tempu naruk hodi hapara impunidade ba autór krime hotu-hotu ne’ebé komite violasaun direitu umanu durante tinan 1999 no okupasaun Indonézia nian.
3. Konsellu Seguransa ONU nian tenki diskute no implementa rekomendasaun sira husi Komisaun Peritu ONU nian ne’ebé hasai iha 2005, inklui rekomendasaun katak Konsellu Seguransa adopta rezolusaun tuir Kapítulu VII husi Karta ONU nian atu estabelese ad hoc tribunál kriminál internasionál ba Timor-Leste bainhira mekanismu doméstiku falla hodi lori autór krime pasadu sira tuir prosesu legál ne’ebe kredivel. Estabelesimentu tribunál hanesan ne’e tenki iha jurisdisaun ba krime hotu-hotu tuir lei internasionál hodi prosesu forsa militár Indonézia nian no sira nia auxiliares ne’ebe komete krime iha Timor Leste entre tinan 1975 to’o 1999.
4. Husu ba governu Timor-Leste no governu Indonézia atu ratifika Konvensaun Internasionál ba Protesaun Ema hotu-hotu husi Halakon Ema ho Obrigatoriu no kontinua foti pasu sira atu implementa Komisaun Verdade no Amizade nia rekomendasaun kona-ba asuntu ema lakon.
Hamutuk, ANTI no Amnesty Internasionál ezije katak ONU no governu Timor-Leste no governu Indonézia iha responsibilidade atu asegura justisa ba krime kontra umanidade no violasaun direitu umanu sira ne’ebé akontese iha Timor-Leste entre 1975 no 1999. Sira tenki asegura katak vítima masakre Santa Cruz, no sira hotu-hotu ne’ebé sofre durante okupasaun Indonézia nian no iha kontestu referendum independénsia iha tinan 1999, iha asesu ba justisa, lia-loos no reparasaun. Kontinua laiha asaun ne’e kria kultura impunidade, no husik fo’er ka noda metan ONU nian iha Timor-Leste.
Dili, 12 de Novembru 2012
Membru ANTI mak:
1. Asosisaun Vítima
2. Comite 12 de Novembru
3. Asosiaun HAK
4. La’o Hamutuk (Walking Together)
5. Judicial System Monitoring Program (JSMP)
6. Luta Hamutuk (Struggle Together);
7. OPVG (Organizaçăo Popular da Vitima da Guerra/Popular Organization of Victims of War)
8. FONGTIL (Timor-Leste NGO Forum)
9. FTM (Forum Tau Matan/Forum for Monitoring)
10. KSI (Kdadalak Sorumutuk Institute)
11. FOKUPERS (Women organization)
12. KBH (Knua Buka Hatene/Home for Searching Knowledge)
13. CDI (Community Development Interest)
14. Front Mahasiswa Timor-Leste (FMTL, Student Front)
15. Institute Edukasaun Popular (IEP)
16. Klibur Solidariedade
17. Mata Dalan Institute (MDI)
18. Ita ba Paz